1. Strategije za sprječavanje prijevare
Praćenje transakcija u stvarnom vremenu: prikupljanje podataka o transakcijama u stvarnom vremenu, uključujući iznos transakcije, vrijeme, lokaciju, sudionike, vrstu transakcije i druge informacije. Također može biti potrebno prikupiti druge informacije povezane s transakcijom, kao što su informacije o korisnikovom uređaju, IP adresa, vrsta preglednika itd. Prikupljeni podaci o trgovanju analiziraju se pomoću sofisticiranih algoritama i modela za prepoznavanje abnormalnih obrazaca trgovanja. Analiza može uključivati usporedbu trenutnih transakcija s povijesnim obrascima trgovanja korisnika, njihovu usporedbu s obrascima trgovanja drugih korisnika i otkrivanje neuobičajene učestalosti transakcija, iznosa ili geografskih lokacija. Sustav automatski otkriva neobične transakcije koje ne odgovaraju unaprijed postavljenim pravilima ili modelima strojnog učenja. Abnormalnosti mogu uključivati iznenadne transakcije velikih vrijednosti, česte transakcije malih vrijednosti, transakcije iz visokorizičnih područja itd.
Uspostavite modele za borbu protiv prijevara: Sustavi elektroničkog plaćanja može provesti procjenu rizika i predviđanje transakcija uspostavljanjem modela protiv prijevara: ti se modeli obično temelje na velikim podacima i tehnologiji strojnog učenja i mogu analizirati ponašanje korisnika u povijesti transakcija, informacije o uređaju, geografski položaj itd. Podaci za utvrđivanje postoje li rizik od prijevare u transakciji. Za visokorizične transakcije, sustav će provesti stroži pregled i provjeru kako bi se osigurala sigurnost transakcije.
Dijeljenje podataka i suradnja: Kako bi se učinkovitije nosili s prijevarama, sustavi elektroničkog plaćanja moraju dijeliti podatke i surađivati s drugim relevantnim institucijama. Uspostavom suradničkih odnosa s bankama, agencijama za javnu sigurnost, agencijama za borbu protiv prijevara itd., sustavi elektroničkog plaćanja mogu dobiti više informacija i podataka o prijevarama, čime se preciznije identificiraju i sprječavaju prijevare. Osim toga, elektronički sustavi plaćanja također mogu koristiti blockchain tehnologiju za postizanje dijeljenja podataka i verifikacije među institucijama, poboljšavajući sigurnost podataka i vjerodostojnost.
Obrazovanje i obuka za podizanje svijesti o sigurnosti: Poboljšanje svijesti o sigurnosti kod korisnika i trgovaca također je važno sredstvo za sprječavanje prijevara. Sustavi elektroničkog plaćanja može popularizirati znanje o sigurnosti elektroničkog plaćanja korisnicima i trgovcima održavanjem sigurnosnog obrazovanja i obuke, objavljivanjem sigurnosnih savjeta i promicanjem aktivnosti podizanja svijesti o sigurnosti te podučavati kako prepoznati prijevaru, zaštititi osobne podatke i izbjeći rizike prijevare.
2. Strategije za sprječavanje problema s dvostrukim plaćanjem
Dvostruka potrošnja je kada se elektronička valuta koristi ili prenosi različitim primateljima više puta u isto vrijeme. Kako bi spriječili probleme s dvostrukom potrošnjom, elektronički sustavi plaćanja koriste sljedeće strategije:
Jedinstveni identifikator: svakoj transakciji će se dodijeliti jedinstveni identifikator (kao što je ID transakcije ili hash vrijednost) kako bi se osigurala jedinstvenost i sljedivost transakcije. Na ovaj način, čak i ako netko pokuša dvostruko potrošiti, sustav može identificirati i odbiti dvostruku transakciju provjerom identifikatora transakcije.
Tehnologija distribuirane knjige: Sustavi elektroničkog plaćanja koristiti tehnologiju distribuirane knjige (kao što je blockchain) za bilježenje informacija o transakcijama. Distribuirane knjige su decentralizirane, neometane, transparentne i sljedive te mogu osigurati autentičnost i integritet informacija o transakcijama. U blockchainu će svaku transakciju provjeriti i zabilježiti višestruki čvorovi, a nakon što je zapis dovršen, ne može se mijenjati ili brisati. Stoga dvostruka potrošnja nije moguća u blockchain sustavu.
Vremenski žig i mehanizam zaključavanja: U sustavu elektroničkog plaćanja, svaka transakcija dobiva vremenski žig za bilježenje vremena kada se transakcija dogodila. Istodobno, sustav će također koristiti mehanizam za zaključavanje kako bi spriječio dvostruka plaćanja. Na primjer, kada se transakcija preda sustavu, sustav zaključava odgovarajuću elektroničku valutu kako bi spriječio njezinu ponovnu upotrebu dok se transakcija ne dovrši. Ovaj mehanizam za zaključavanje osigurava uredne transakcije i sprječava dvostruko trošenje.
